Javni poziv za uvid u dokumente i održavanje javne rasprave vezano za realizaciju projekta Pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i kao takva je formalno dužna primjeniti regulatorni okvir EU za energetski sektor, implementirati osnovne principe sigurnosti snadbijevanja, konkurencije i održivosti, a što između ostalog podrazumjeva postepeno smanjenje udjela energije iz uglja i istovremeni rast udjela obnovljive energije u finalnoj potrošnji energije.

Zelena tranzicija ili dekarbonizacija, kao osnovna komponenta energetske tranzicije, predstavlja potpuno drugačiji koncept proizvodnje energije od onog koji je trenutno u Bosni i Hercegovini, a koji je baziran na fosilnim gorivima. Ulaskom naše države u neophodan proces dekarbonizacije iziskuje plansko smanjenje korištenja uglja u proizvodnji energije a istovremeno povećanje dobijanja energije iz zelenih/obnovljivih izvora. Upotpunujući faktor je energetska efikasnost, elektrifikacija transporta i grijanja.

Uzimajući u obzir načelo suvereniteta u oblikovanju nacionalne energetske mješavine, potrebu za garantovanjem energetske sigurnosti na najisplativiji mogući način za održavanje pristupačnih cijena energije za domaćinstva i konkurentnost, kao i vodeći računa o načelu pravednosti i solidarnosti i maksimalno korištenje sopstvenih resursa, dugoročni razvoj i optimalni scenarij energetskog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine je sljedeći:

- rast udjela obnovljivih izvora energije.
- smanjenje korištenja uglja i emisije CO2, prije svega iz rudnika koji nisu u mogućnosti obezbjediti ekonomske količine uglja, uz mogućnost zadržavanja proizvodnje uglja iz rudnika sa ekonomski opravdanim rezervama koji obezbjeđuju efikasne i kogenerativne termo kapacitete za daljinsko grijanje i sigurnost snabdijevanja elekrtičnom i toplinskom energijom.

Ovakav miks podrazumjeva optimiziranje učešća pojedinih OIE i elektrana na ugalj u funkciji najnižih troškova elektroeenergetskog sistema kao i u funkciji dostizanja razumnog balansa između:
- ciljeva koji se odnose na okolinski aspekt i ublažavanja klimatskih promjena i
- ciljeva koji se odnose na sigurnost snabdijevanja, energetsku nezavisnost i ekonomsku i socijalnu održivost.

Pravedna tranzicija energetskog sektora predstavlja plansko upravljanje kratkoročnim i dugoročnim finasijskim troškovima/investicionim ulaganjima u postepeno ukidanje uglja a uporedo obezbjeđenje efikasnog sistema socijalne sigurnosti, iznalaženje realne i adekvatne alternative za sigurno snabdijevanje energijom u skladu sa raspoloživim resursima i uspješnu promjenu ekonomske strukture regiona bogatih ugljem, a sve to kroz nacionalno utvrđene strateške ciljeve, nacionalno, regionalno i lokalno dobro osmišljene mjere, pripremljene lokalne i regionalne investicione planove i privredne pravce razvoja, kao i razvoja novog kolektivnog i kulturnog identiteta.
Strategija pravedne tranzicije je instrument na nacionalnoj razini čiji je cilj da definiše međusektorske aktivnosti, na svim nivoima vlasti, koje se odnose na mogućnosti stvaranja uslova za provođenje tranzicije koja će osigurati iznalaženje i pravedno usmjeravanje za dugoročnog zapošljavanja radnika i rješavanja socijalnog aspekta ugroženih tranzicijom, onih koji su ostali bez posla zatvaranjem rudnika uglja i uopšte radnog stanovništva u regijama u kojim je ugalj bio nosilac razvoja privrede. Izradom i usvajanjem Stategije pravedne tranzicije identifikuju se ciljevi i utvrđuju mjere potrebne za realizaciju ciljeva, kako bi se osigurao pravedan, pošten i podržavajući tretman radnika i teritorija koje su zahvaćene i uslovno rečeno oštećene u ovoj tranziciji.

Uslovi koji vladaju u Federaciji Bosne i Hercegovine, a odnose se na stanje rudnika uglja vezano za mogućnost poslovanja, ekonomsku opravdanost eksploatacije uglja u pogonima i rudnicima koji zahtjevaju visoke troškove sa neadekvatnim količinama i kvalitetom i socijalnim rješavanjem uposlenih u ovakvim rudnicima uglja primorala je Federaciju Bosne i Hercegovine da uđe u proces pravedne tranzicije energetskog sektora osiguravajući nedostatna finansijska sredstva kako iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine tako i iz sredstava osiguranih putem povoljnih kredita koje je EU osigurala isključivo za ove namjene.

Proces pravedne tranzicije u državama bogatim ugljem je dugoročan proces i zahtjeva ogromna finansijaka sredstva za uspješnu realizaciju. Europska Unija je obezbjedila Fond za pravednu tranziciju koji mogu koristiti samo države članice EU kao nepovratnu pomoć za regije pogođene procesom pravedne tranzicije. Obzirom da Bosna i Hercegovina nije članica EU jedina dostupna sredstva koja obezbjeđuje EU odnose se na sredsva koja se mogu koristiti u vidu dugoročnih povoljnih kredita koje plasiraju odabrane banke.
U proces pravedne tranzicije neophodno je da budu uključeni, svako iz svoje nadležnosti, federalni i kantonalni upravni organi, lokalne zajednice, EP BiH, sindikati, rudnika i kako bi se na vrijeme osigurala socijalna i ekonomska zaštita ljudi, zašita imovine, osigurao što manji negativni uticaj na okoliš, lokalnu zajednicu i širi društveno-ekonomski kontekst regiona.

Federalno miistarstvo energije, rudarstva i industrije je trenutno u procesu pripreme pregovora sa Svjetskom bankom za finasiranje Projekta Pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u Bosni i Hercegovini koji će se realizirati na području Fedracije BiH, sa planiranim periodom implementacije od 2025. godine do 2030. godine.
Vrijednost predmetnog Projekta je 87,29 miliona dolara. Sredstva bi se obezbjedila putem kredita Svjetske Banke, a ista bi bila utrošena na zatvaranje Rudnika Zenica (tehničko zatvaranje, zbrinjavanje radne snage, dokvalifikacija i prekvalifikacija, itd.), rekultivaciju i prenamjenu rudničkog zemljišta za novo korištenje, uvođenje čiste energije (izgradnja FNE na prostoru rudnika Banovići i Kreka), kao i pružanje podrške rudarima i zajednicama za ekonomsku tranziciju.

Takođe, aktivnosti koje će se finansirati u sklopu ovog projekta će biti predmetom praćenja socijalnih i okolinskih pitanja sa aspekta globalnog Okolinskog i socijalnog okvira Svjetske banke, te svih okolinskih i socijalnih standarda koje ovaj okvir obuhvata.

Okvirni dokumenti pripremljeni po pravilima Svjetske banke za potrebe ovog Projekta, i u skladu sa kojima će se u toku implementacije pripremati studije procjene uticaja na svaku projektnu lokaciju, ovim putem se stavljaju na javni uvid svim zainteresovanim stranama.

Javna rasprava, kao početak procesa konsultovanja sa svim zainteresovanim stranama će se održati 10.10.2024. godine sa početkom u 12:30 sati u prostorijama Privredne/gospodarske komore Federacije BiH, ul. Branislava Đurđeva 10, 71000 Sarajevo.

Proces konsultacija takođe uključuje i mogućnost očitovanja pismenim putem na e-mail adrese: amir.halilcevic@fmeri.gov.ba i begajeta.habota@fmeri.gov.ba

Poželjno je da se primjedbe, prijedlozi i sugestije na tekst dokumenata, koji su stavljeni na uvid, dostave pisanim putem sa navedenim nazivom dostavljača pismenog očitovanja.

Dokumenti za download:

Nacrt Plana uključivanja zainteresovanih strana - Stakeholder Engagement Plan (SEP)

Procedure za upravljanje radom - Labor Management Procedures (LMP)

Okvir za korištenje zemljišta i obnovu sredstava za život - Land Use and Livelihood Restoration Framework (LULRF)

Okvir okolinskog i socijalnog upravljanja - Environmental and Social Management Framework (ESMF)